Na koji opasan otpad u graditeljstvu trebate obratiti pažnju?
Prisutnost opasnog otpada nešto je što može “pokvariti” i velike građevinske projekte, a tako i gradnju vaše obiteljske kuće. Građevinski otpad predstavlja vremenski i novčani trošak.
Srećom, ovaj problem se može kontrolirati ako mu se pristupi profesionalno i maksimalno odgovorno. Uz malo planiranja i kvalitetnog osiguranja, jednostavno ćete izbjeći opasnosti koje se mogu pojaviti u kasnijim fazama građevinskog projekta.
Otpad koji nastaje prilikom gradnje novih te sanacije ili rekonstrukcija postojećih objekata, naziva se građevinski otpad.
Između ostalog, pod građevinski otpad spada:
- žbuka
- dijelovi zida
- elektro dijelovi
- komadi betona
- keramika
- crijep
- stolarija
- azbest
- zemlja
- …
EU prioritizira rješavanje problema građevinskog otpada
Građevinarstvo ili građevina je zahtjevan posao, a s time dolazi i potrošnja različitih vrsta materijala. Građevinski otpad, između ostalog, uključuje i ostatke rušenja, a upravo je to, u očima EU, najveći problem.
U Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, jedan od najvećih prioriteta u smanjenju onečišćenja okoliša, očuvanju zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta odnosi se na zbrinjavanje građevinskog otpada.
Kako bi mogli reći da ste uspješno riješili problem građevinskog otpada, potrebno je njime pravilno gospodariti. Uz moderne tehnologije današnjice, većina građevinskog otpada se s lakoćom iskorištava i kasnije koristi u obliku sekundarnih sirovina.
U Hrvatskoj se proizvede više od 2.000.000,00 tona građevinskog otpada
Građevinski otpad je, količinom, najzančajniji i smatra se prioritetnim jer ima veliki potencijal za recikliranje i ponovnu upotrebu. 80% građevinskog otpada koji se proizvede u Hrvatskoj može se ponovno iskoristiti, dobar dio kompletnog otpada se može izdvojiti kao sekundarna sirovina, a preostali, manji dio se treba pravilno zbrinuti.
Recikliranje će omogućiti dobivanje sekundarnih sirovina koje se onda mogu koristiti ponovno u građevini. Kako bi se održavala kontrola odlaganja otpada, važno je pridržavati se mjera gospodarenja otpadom.
Najvažnija mjera je sprječavanje nastanka otpada, dakle precizno i stručno planiranje, a kao zadnji korak preporučuje se zbrinjavanja ili odlaganje otpada.
Građevinski otpad zabranjeno je ostavljati u okolišu ili bacati u komunalni
Jasno vam je da se otpad nastao prilikom gradnje ili rušenja nikako ne smije ostavljati u okolišu, uz cestu ili miješati s ostalim komunalnim otpadom. Fizičke osobe su ga dužne predati u najbliže reciklažno dvorište, a za pravne subjekte vrijedi Zakon iz 2013. godine.
Posebna pravila vrijede za azbest
Šuta čini najveći dio građevinskog otpada, a u njoj se ne bih trebao nalaziti azbest. Azbest se uglavnom koristio kod krovnih ploča, podzemne cijevi, toplinske izolacije i vatrootpornih stijenki.
Azbest, odnosno njegova vlakna i prašina, postaju problem kada se nađu slobodni u zraku. Tada mogu nepovoljno utjecati na okoliš, zdravlje ljudi i životinja jer se talože na tlo, u vode i na dišne organe.
Zbog toga se otpad koji sadrži azbest mora se odlagati na posebno predviđenim plohama (kazetama) na odlagalištima otpada. Preporuka je da rukovanje s ovom vrstom građevinskog otpada prepustite za to odgovornim osobama. Ako se ipak odlučite samostalno uklanjati materijale koji sadrže azbest obavezno koristite zaštitna sredstva (maske i rukavice), pažljivo uklanjajte materijal uz protuprašno prskanje vodom, pažljivo ga spuštajte, odlažite ga zasebno i pakirajte u zaštitne folije.
Popis svih odlagališta otpada u Hrvatskoj možete preuzeti ovdje.
